utorak, 28. kolovoza 2012.

Četriri plemenite istine









Buddhino izlaganje "Četiri Plemenite Istine"

Iz Dhammacakkapavattana Sutte koja se nalazi u zbirci Samyutta Nikaya

. . .
Buddha reče,
"I otkrio sam tu duboku istinu, tako teško uočljivu, teško razumljivu, smirujuću i uzvišenu, koju ne stječe se rasuđivanjem, a vidljivu samo mudrima.
Svijet, pak, odan je ugodi, ushićen ugodom, očaran ugodom. Doista, takva će bića teško razumjeti zakon uvjetovanosti, međuzavisno nastajanje svih stvari. No ima bića čije oči su tek malo prekrivene prašinom: oni će razumjeti istinu.
Što je plemenita Istina patnje?
Rođenje je patnja; starenje je patnja; smrt je patnja; tuga, žaljenje, bol, tjeskoba i očaj su patnja; ne ostvariti ono čemu težimo je patnja; ukratko, pet skupova postojanja su patnja.
Što je plemenita Istina nastanka patnje?
Upravo žudnja uzrokuje novo preporađanje, i, prožeta čulnošću i požudom, sad ovdje, sad tamo, pronalazi uvijek novo ushićenje. No gdje ova žudnja izniče i hvata korijena? Gdjegod u svijetu da ima privlačnih i ugodnih stvari, tu ova žudnja izniče i hvata korijena. Oko, uho, nos, jezik, tijelo i um privlačni su i ugodni: tu ova žudnja izniče i hvata korijena.
Vidni objekti, zvukovi, mirisi, okusi, tjelesni utisci i objekti uma privlačni su i ugodni: tu ova žudnja izniče i hvata korijena.
Svijest, čulni utisci, osjećaj nastao iz čulnih utisaka, opažanje, htijenje, žudnja, pomišljanje i promišljanje privlačni su i ugodni: tu ova žudnja izniče i hvata korijena.
Što je plemenita Istina prestanka patnje?
To potpuno je opadanje i prekidanje ove žudnje, njeno odbacivanje i napuštanje, oslobođenje i odvajanje od nje. Prestanak pohlepe, prestanak mržnje, prestanak obmane: ovo se, uistinu, naziva Nirvanom.
A za učenika ovako oslobođenog, čije srce ispunjeno je spokojem, učinjenom ništa ne treba dodati, i ništa ne preostaje za učiniti. Kao što stijena u jednom dijelu ostaje nedirnuta vjetrom, upravo tako ni oblici, ni zvukovi, ni mirisi, ni okusi, ni doticaji bilo koje vrste, niti poželjno niti nepoželjno, ne mogu uznemiriti takvoga; taj učenik je postojanog uma, ostvarene slobode.
A onaj tko razmotrio je sve suprotnosti ovog svijeta, i ne ometa ga više ništa u ovom svijetu, Spokojni, oslobođen srdžbe, tuge i čežnje, prešao je onkraj rođenja i starenja.
Ovo nazivam niti nastajanjem, niti nestajanjem, niti mirovanjem, niti rađanjem, niti umiranjem. Nema ni uporišta, ni razvoja, niti kakve osnove. Ovo je prestanak patnje.
Otud, svrha Svetog Života nije u skupljanju milostinje, časti ili slave, niti u stjecanju moralnosti, usredotočenosti ili oka mudrosti. To neporecivo oslobođenje srca: to je, uistinu, svrha Svetog Života, to mu je suština, to mu je cilj.
Što je plemenita Istina Staze koja vodi prestanku patnje?
Prepustiti se čulnim užicima, niskom, običnom, prostom, nesvetom, nepovoljnom; ili prepustiti se samo-trapljenju, bolnom, nesvetom, nepovoljnom; obje ove krajnosti Savršeni je odbacio i pronašao Srednju Stazu, koja vodi viđenju i znanju, koja vodi u spokoj, u jasnoću, u Nirvanu.
To plemenita je osmostruka Staza, put koji vodi prestanku patnje, to jest:
ispravno razumijevanje
ispravna misao
ispravan govor
ispravno djelovanje
ispravno življenje
ispravan napor
ispravna pomnost
ispravna usredotočenost
Ovo je Srednja Staza koju je Savršeni pronašao, koja vodi viđenju i znanju, koja vodi u spokoj, u jasnoću, u prosvjetljenje.
. . .

Iz Samyutta Nikaye, preveo i adaptirao bhikkhu Nyanatiloka
Uz dozvolu priredio Hokai D. Sobol, Mandala, 2001.

Nema komentara:

Objavi komentar