Deset strategija
manipulacije ljudima: N. Chomsky
1.Preusmjeravanje pažnje
Pažnju javnosti preusmjeravati s važnih problema na nevažne. Okupirati javnost poplavom nebitnih
informacija, da ljudi ne bi razmišljali i stekli osnovna saznanja u razumijevanju svijeta.
2.Stvaranje problema
Ta metoda se naziva i “problem-reagiranje-rješen
3.Postupnost promjena
Da bi javnost pristala na neku neprihvatljivu mjeru, uvoditi je postepeno, “na žličicu”, mjesecima i
godinama. Promjene, koje bi mogle izazvati otpor, ako bi bile izvedene naglo i u kratkom vremenskom roku, bit će sprovedene politikom malih koraka. Svijet se tako vremenom mijenja, a da to ne budi svijest o promjenama.
4.Odlaganje
Još jedan način za pripremanje javnosti na nepopularne promjene je, da ih se najavljuje mnogo
ranije, unaprijed. Ljudi tako ne osjete odjednom svu težinu promjena, jer se prethodno privikavaju na samu ideje o promjeni. Osim toga i “zajednička nada u bolju budućnost”olakšava njihovo prihvaćanje.
5.Upotreba dječjeg jezika
Kada se odraslima obraća kao kad se govori djeci, postižemo dva korisna učinka: javnost potiskuje svoju kritičku svijest i poruka ima snažnije djelovanje na ljude. Taj sugestivni mehanizam u velikoj mjeri se koristi i prilikom reklamiranja.
6.Buđenje emocija
Zloupotreba emocija je klasična tehnika, koja se koristi u izazivanju kratkog spoja, prilikom razumnog
prosuđivanja. Kritičku svijest zamjenjuju emotivni impulsi (bijes, strah, itd.) Upotreba emotivnog registra omogućava pristup nesvjesnom pa je kasnije moguće na tom nivou sprovesti ideje, želje, brige, bojazni ili prinudu, ili pak izazvati određena ponašanja.
7.Neznanje
Siromašnijim slojevima treba onemogućiti pristup mehanizmima razumijevanje manipulacije njihovim
pristankom. Kvaliteta obrazovanja nižih društvenih slojeva treba biti što slabiji ili ispod prosjeka, da
bi ponor između obrazovanja viših i nižih slojeva ostao nepremostiv.
8.Veličanje gluposti
Javnost treba poticati u prihvaćanju prosječnosti. Potrebno je uvjeriti ljude daje (in, u modi), poželjno
biti glup, vulgaran i neuk. Istovremeno treba izazivati otpor prema kulturi i znanosti.
9.Stvaranje osjećaja krivice
Treba uvjeriti svakog pojedinca da je samo i isključivo on odgovoran za vlastitu nesreću, uslijed oskudnog znanja, ograničenih sposobnosti, ili nedovoljnog truda. Tako nesiguran i podcijenjen pojedinac, opterećen osjećajem krivice, odustat će od traženja pravih uzroka svog položaja i pobune protiv ekonomskog sistema.
10.Zloupotreba znanja
Brz razvoj znanosti u posljednjih 50 godina stvara rastuću provaliju između znanja javnosti i onih koji ga posjeduju i koriste, vladajuće elite. “Sistem”, zaslugom biologije, neurobiologije i praktične
psihologije, ima pristup naprednom znanju o čovjeku i na fizičkom i na psihičkom planu.
informacija, da ljudi ne bi razmišljali i stekli osnovna saznanja u razumijevanju svijeta.
2.Stvaranje problema
Ta metoda se naziva i “problem-reagiranje-rješen
3.Postupnost promjena
Da bi javnost pristala na neku neprihvatljivu mjeru, uvoditi je postepeno, “na žličicu”, mjesecima i
godinama. Promjene, koje bi mogle izazvati otpor, ako bi bile izvedene naglo i u kratkom vremenskom roku, bit će sprovedene politikom malih koraka. Svijet se tako vremenom mijenja, a da to ne budi svijest o promjenama.
4.Odlaganje
Još jedan način za pripremanje javnosti na nepopularne promjene je, da ih se najavljuje mnogo
ranije, unaprijed. Ljudi tako ne osjete odjednom svu težinu promjena, jer se prethodno privikavaju na samu ideje o promjeni. Osim toga i “zajednička nada u bolju budućnost”olakšava njihovo prihvaćanje.
5.Upotreba dječjeg jezika
Kada se odraslima obraća kao kad se govori djeci, postižemo dva korisna učinka: javnost potiskuje svoju kritičku svijest i poruka ima snažnije djelovanje na ljude. Taj sugestivni mehanizam u velikoj mjeri se koristi i prilikom reklamiranja.
6.Buđenje emocija
Zloupotreba emocija je klasična tehnika, koja se koristi u izazivanju kratkog spoja, prilikom razumnog
prosuđivanja. Kritičku svijest zamjenjuju emotivni impulsi (bijes, strah, itd.) Upotreba emotivnog registra omogućava pristup nesvjesnom pa je kasnije moguće na tom nivou sprovesti ideje, želje, brige, bojazni ili prinudu, ili pak izazvati određena ponašanja.
7.Neznanje
Siromašnijim slojevima treba onemogućiti pristup mehanizmima razumijevanje manipulacije njihovim
pristankom. Kvaliteta obrazovanja nižih društvenih slojeva treba biti što slabiji ili ispod prosjeka, da
bi ponor između obrazovanja viših i nižih slojeva ostao nepremostiv.
8.Veličanje gluposti
Javnost treba poticati u prihvaćanju prosječnosti. Potrebno je uvjeriti ljude daje (in, u modi), poželjno
biti glup, vulgaran i neuk. Istovremeno treba izazivati otpor prema kulturi i znanosti.
9.Stvaranje osjećaja krivice
Treba uvjeriti svakog pojedinca da je samo i isključivo on odgovoran za vlastitu nesreću, uslijed oskudnog znanja, ograničenih sposobnosti, ili nedovoljnog truda. Tako nesiguran i podcijenjen pojedinac, opterećen osjećajem krivice, odustat će od traženja pravih uzroka svog položaja i pobune protiv ekonomskog sistema.
10.Zloupotreba znanja
Brz razvoj znanosti u posljednjih 50 godina stvara rastuću provaliju između znanja javnosti i onih koji ga posjeduju i koriste, vladajuće elite. “Sistem”, zaslugom biologije, neurobiologije i praktične
psihologije, ima pristup naprednom znanju o čovjeku i na fizičkom i na psihičkom planu.
Nema komentara:
Objavi komentar