RAMAYANA (II dio)

RAMINO PROGONSTVO

Sljedećih dvanaest godina Rama i Sita su živjeli sretno u Ayodhyi. Ramu su svi voljeli. On je bio sreća svome ocu Dasharathu čije bi srce preplavili najljepši osjećaji svaki put kada bi ugledao Ramu. Kako je Dasharatha osjećao da stari, pozvao je svoje ministre za savjet da proglasi Ramu svojim nasljednikom. Svi ministri jednoglasno prihvate kraljevu ideju. Potom Dasharatha javno iskaže svoju odluku i naredi pripreme za krunidbu princa Rame. Za to vrijeme, Bharata i njegov brat Satrughna su bili odsutni iz Ayodhye posječujući svoje djedove sa majčine strane.

Kaikeyi, Bharatina majka, je zajedno sa ostalim kraljicama slavila kraljev proglas o Raminoj krunidbi. Ona je voljela Ramu poput vlastitog sina, ali njezina zla sluškinja Manthara, je bila nesretna. Manthara je htjela da Bharata bude budući kralj, pa smisli otrovni plan da osujeti Raminu krunidbu. Čim je bilo pravo vrijeme odjuri do Kaikeyi i kaže joj svoju ideju.

“Kakva si ti budala,” Manthara reče Kaikeyi, “kralj je tebe uvijek najviše volio od svih kraljica, ali čim Rama bude okrunjen, Kausalya će postati najmoćnija od svih i ti ćeš joj biti ne više od ropkinje.”

Manthara je ponavljala svoje otrovne riječi sve dok Kaikeyin um i srce nije prekrila sumnja. Kaikeyi, potpuno zbunjena, na kraju se složi sa Mantharinim planom.

“Ali, što ja mogu učiniti da promjenim kraljevu odluku?” upita Kaikeyi svoju sluškinju sva zbunjena.

Manthara je bila dovoljno lukava da promisli cijeli plan i samo je čekala trenutak da je Kaikeyi upita.

“Sjećaš li se kada je Dasharatha bio teško ranjen u bitci dok se borio sa Asurama? Ti si mu spasila život vozeći njegova bojna kola na sigurno mjesto. Tada ti je Dasharatha rekao da će ti ispuniti dvije želje, ma koje bile. Rekla si mu da ćeš ih zatražiti nekom drugom prilikom.”

Kaikeyi se sa radošću prisjeti tog trenutka.

Manthara nastavi: “Sada je došlo vrijeme da zatražiš da ti ispuni te dvije želje. Zatraži od Dasharatha da tvoj sin Bharat postane kralj Kosale i da Ramu progna u šumu na četrnaest godina.”

Kaikeyi je bila plemenita kraljica, ali je sada uhvaćena u podlu Mantharinu zamku. Kaikeyi se složi sa Mantharinim planom. Obje su znale da Dasharatha nikada neće izbjeći bilo koje obećanje koje je izrekao.

Noć prije krunidbe, Dasharatha dođe do Kaikeyi da zajedno podjele radost buduće krunidbe. Ali Kaikeyi nije bila u svojim odajama. Ona je na osamljenom mjestu žalovala. Dasharatha ode do nje i nađe svoju voljenu kraljicu ležeći na tlu otpuštene kose i nakitom spalim sa njenog tijela.

Dasharatha joj nježno uzme glavu na svoje krilo i upita je zabrinutim glasom: “Zašto si tužna kraljice moja?”

Ali Kaikeyi, sa bijesom u glasu reče: ”Obečao si mi ispuniti dvije želje i sada te molim da ih ispuniš. Neka Bharata bude okrunjen umjesto Rame, a Ramu prognaj izvan kraljevstva za četrnaest godina.”

Dasharatha nije mogao vjerovati svojim ušima. Zbog preteške boli što je čuo taj zahtjev padne na zemlju onesvješćen. Kada se povratio, sa suzama u očima u bespomoćnom bijesu obrati se Kaikeyi: “Što se to zbiva sa tobom? Da li te je Rama nečim uvrijedio? Molim te traži bilo što ali ne ovo.”

Kaikeyi je ponosno stajala odbijajući promijeniti svoje želje. Dasharatha se od boli ponovo onesvjesti ležeći na tlu ostatak noći. Sljedeće jutro, Sumantra, kraljev ministar dođe do kralja i reče mu da su svi spremni za Raminu krunidbu, ali Dasharatha nije bio sposoban ništa odgovoriti. Kaikeyi naredi Sumantri da pozove princa Ramu. Kada je Rama stigao, Dasharatha je jecao i mogao je samo prozboriti: “Rama, Rama.”

Rama se zabrinuto obrati Kaikeyi: “Da li sam nešto loše učinio majko? Nikada nisam vidio oca u takvom stanju.”

“Kralj ti treba nešto reći što mu nije drago,” odgovori Kaikeyi,” Prije mnogo vremena tvoj otac mi je ponudio dvije želje. Sada tražim od njega da ih ispuni.” Potom Kaikeyi reče Rami što je zatražila od kralja.

“Da li je to sve majko?” upita Rama sa smješkom. “Molim te prihvati te želje kao da su ispunjene. Pozovite Bharatu, a ja odlazim u progonstvo već danas.”

Rama oda poštovanje svome ocu i maćehi Kaikeyi. Potom napusti sobu. Dasharatha je bio u šoku. Sa bolom zatraži od slugu da ga odvedu u Kaushalyine odaje . Želio je dočekati smrt da umiri njegovu bol.

Vijesti o Raminom progonstvu su se proširile poput požara. Lakshmana je bjesnio na očevu odluku. Rama mu odgovori: ”Da li je bitno žrtvovati svoju Dharmu zbog ovog malenog kraljevstva?”

Suze ispune Lakshmanove oči i sa tugom u glasu reče: “Ukoliko ti moraš otići u šumu, molim te povedi i mene.” Rama se složi sa Lakshmanovim zahtjevom.

Rama se uputi do Site i zatraži od nje da ostane: “Pazi na moju majku, Kausalyu, dok sam odsutan.”

Sita moleći upita Ramu: ”Imaj milosti prema meni. Mjesto žene je uvijek pored muža. Nemoj me ostaviti. Umrijet ću bez tebe.” Na kraju, Rama dozvoli Siti da ga prati.

Urmila, Lakshmanova žena, također je htjela ići u šumu, ali joj Lakshman objasni da on ide u šumu samo da bi zaštitio Ramu i Situ. “Ukoliko me budeš pratila,” reče joj Lakshman, ”možda neću moći ispunjavati svoju dužnost. Molim te ostani i brini se o ožalošćenim članovima naše obitelji.” Tako je Urmila ostala u Ayodhyi na Lakshmanov zahtjev.

Istu večer, Rama, Sita i Lakshman napustiše Ayodhyu na kočiji koju je vozio Sumantra. Svoju kraljevsku odjeću zamijenili su prosjačkom. Stanovnici Ayodhye trčali su za kočijom plačući glasno za Ramom. Do noći su stigli na obalu rijeke Tamasa. Sljedećeg jutra, Rama se ustao i rekao Sumantri: ”Ljudi iz Ayodhye nas vole, ali mi se moramao sami snalaziti. Moramo živjeti poput pustinjaka kao što sam obećao svome ocu. Dopusti da nastavimo naše putovanje prije nego li se probude.”

Tako su Rama, Sita i Lakshman, poptpomognuti Sumantrom nastavili svoje putovanje. Nakon što su putovali cijeli dan došli su do obale Gange gdje su odlučili prespavati noć pod stablom uz samo selo lokalnih lovaca. Guha, vođa lovaca, ponudi gostoprimstvo kod svoje kuće, ali Rama odgovori: “Hvala ti Guha, cijenim tvoju ponudu kao od prijatelja, ali prihvačajući je prekršio bih svoju riječ. Molim te dopusti da spavamo ovdje poput pustinjaka.”

Sljedeće jutro, Rama, Sita i Lakshman, pozdrave Sumantru i Guhu i upute se sa čamcem preko Gange. Rama se obrati Sumantri: “Vrati se u Ayodhyu i pomozi mome ocu.”

Dok se Sumantra vratio u Ayodhyu Dasharatha je već bio mrtav, a njegove zadnje riječi su bile: “Rama, Rama.” Vashishtha pošalje glasnika do Bharata tražeći od njega da se hitno vrati u Ayodhyu ne objašnjavajući mu razlog.

Bharata se jureći vratio zajedno sa Satrughnom u Ayodhyu. Dok je ulazio u grad shvatio je da nešto nije u redu. Grad je bio čudno tih. Otišao je odmah do svoje majke Kaikeyi. Bila je blijeda. Bharata je nstrpljivo upita: “Gdje je otac?” Kada mu je majka rekla što se dogodilo, zaprepastio se. Polako je čuo cijelu priču o Raminom izbjeglištvu i o smrti svoga oca Dasharatha odman nakon Ramina odlaska.

Bharata nije mogao vjerovati da je njegova majka uzrok sve tragedije. Kaikeyi je pokušavala uvjeriti Bharatu da je sve to učinila zbog njega. Ali Bharata je sa gnušanjem odbije: “Zar neznaš koliko volim Ramu? Ovo kraljevstvo ne vrijedi ništa bez njega. Sramim se zvati te majkom. Ti si bez srca. Ubila si oca i prognala mog ljubljenog brata. Ne želim te vidjeti dok god sam živ.” Tada Bharata napusti njezine odaje, a Kaikeyi shvati kakvu je veliku grešku učinila.

Kaushalya primi Bharatu sa ljubavlju. Pozdravaljajući ga, reče: ”Bharata, kraljevstvo te čeka. Nitko ti se neće usprotiviti kada se popneš na prijestolje. Sada, kada je tvoj otac otišao, i ja ću otići u šumu i živjeti sa Ramom.”

Bharata nije moga izdržati tu bol. Suznih očiju obeća Kaushalyi da će vratiti Ramu natrag u Ayodhyu što je moguće prije. Znao je da kraljevstvo po pravu pripada Rami. Nakon što je završio sa pokopom svoga oca, Bharata se uputi u Chitrakut gdje je sada Rama stanovao. Bharata zaustavi vojsku koja ga je pratila na većoj udaljenosti i sam se uputi pješice do Rame. Vidjevši Ramu, Bharata padne ničice na zemlju pred njegova stopala tražeći oproštaj za sve što je učinio.

Kada ga je Rama upitao: “Kako je naš otac?” Bharata snažno zaplače govoreći tužnu vijest: ”Naš je otac otišao u nebesko kraljevstvo. Pred svoju smrt, stalno je ponavljao tvoje ime i nije se nikada oporavio od tvoga odlaska.” Rama od žalosti padne na zemlju bez svijesti. Kada se povratio, ode do rijeke Mandakini i ponudi molitve za svoga oca.

Sljedećeg je dana Bharata zamolio svoga brata da se vrati u Ayodhyu i da vlada kraljevstvom. Rama mu odgovori: ”Ne mogu iznevjeriri svoga oca. Bharata, ti vladaj zemljom, a ja ću i dalje slijediti vlastiti zavjet. Vratit ću se kući tek kada prođe četrnaest godina.”

Kada je Bharata uvidio koliko je Rama čvrst u sljeđenju vlastitih obećenja, zamolio je Ramu da mu da sandale. Bharata mu reče da će Ramine sandale predstavljati Ramu i da će on izvršavati svoju dužnost u kraljevstvu samo kao Ramin predstavnik. Rama se složi sa Bharatinim riječima. Potom Bharata odnese sandale u Ayodhyu sa velikim počastima. Vrativši se u grad, postavi sandale na prijestolje, a on sam produži vladati kraljevstvom u Ramino ime. Nakon toga Bharata napusti palaču i nastavi živjeti poput pustinjaka poput Rame, brojeći dane do Ramina povratka.

Kada ih je Bharata napustio, Rama se uputi do mudraca Aghaste koji ga je savjetovao da ode do Panchavati na obale rijeke Godavari. To je bilo prekrasno mjesto. Rama odredi ostati u Panchavatiju neko vrijeme. Lakshman ubrzo izgradi prekrasnu kolibu gdje se svi smjestiše.

RAMAYANA (I dio)

RAMAYANA

Valmiki je poznat kao Adi Kavi, prvi pjesnik. Na sanskritu je napisao ep Ramayanu, koji opisuje život Gospodina Rame, heroja ove priče.

Dasharatha je bio kralj Kosale, drevnog kraljevstva koje se nalazio u središtu Indije. Glavni grad države se zvala Ayodhya. Dasharatha je bio omiljen kao kralj među svim stanovnicima  Njegovi podanici su bili sretni a cijelo kraljevstvo je cvalo. Iako je Dasharatha imao sve što je god poželio, ipak nije bio sretan jer nije imao djece.

U isto vrijeme, živio je močan Rakshasha kralj Ravana, na otoku Lanci. Bio je poznat po zlu pa su tako i njegovi podanici uznemiravali svete ljude gdje god su mogli širom zemlje Bharate.

Dasharatha je savjetovao obiteljski svečenik Vashistha da izvrši žrtvovanje za dobitak djece. Vishnu, uzdržavatelj cijelog svemira, odluči se pojaviti kao najstariji sin Dasharatha sa ciljem ubijanja demona Ravane. Dok se održavala ceremonija obožavanja Vishnua, veličanstvena osoba se uzdigne iz vatre i doda Dasharathu posudu sa rižom, govoreći mu: “Svevišnji je zadovoljan sa tobom i daje to ovu rižu koju ćeš podijeliti svojim ženama , uskoro će one nositi tvoju djecu.”

Kralj radosno prihvati dar i podijeli rižu trima svojim kraljicama, Kausalyi, Kaikeyi i Sumitri. Kausalya, najstarija kraljica, rodi najstarijeg kraljevog sina Ramu. Bharatu, drugog sina, rodi Kaikeyi, dok Sumitra rodi blizance, Lakshmana i Shatrughnu. Dan kada se rodio Rama sada se slavi kao Ramnavami.

Mladi prinčevi su rasli u visoke, snažne, lijepe i hrabre mladiće. Rama se najviše zbližio Lakshmanu, a Bharata Shatrughni. Jednoga dana, poštovani mudrac Viswamitra dođe u Ayodhyu. Dasharatha preplavi velika radost i odmah siđe sa trona i primi cijenjenog gosta.

Viswamitra blagoslovi kralja i zatraži od njega da pošalje Ramu da ubije Rakshashe koje su uznemiravale žrtvovanja. Rama je imao samo petnaest godina i Dasharatha se jako zabrine.

“Rama je premlad za takav posao, ja ću ići i ubiti Rakshashe”- ponudi se Dasharatha. Ali je Viswamitra tražio baš Ramu da obavi ovaj sveti posao, uvjerivši kralja da će Rama biti u sigurnim rukama. Na posljetku, Dasharatha prihvati da Rama ode ali zajedno sa bratom Lakshmanom. Dasharatha naredi sinovima da u potpunosti slušaju mudrog Viswamitru. Roditelji blagoslove svoju djecu koji odoše sa svecem u šumu.

Mala družba uskoro dođe u šumu zvanu Dandaka gdje je demonica Tadaka živjela sa sinom Maricijem. Viswamitra zatraži od Rame da napadne Tadaku. Rama izvadi svoj luk i strijelu i uperi je prema demonici. Poput divlje zvijeri ona počne urlati i napadne Ramu. U velikoj borbi između ogromne Rakshashi i mladoga princa, Rama joj pogodi srce sa strijelom i Tadaka mrtva padne na zemlju. Viswamitra blagoslovi Ramu podučivši ga mantrama pomoću kojih može dobiti božansko oružje samo ih recitirajući u umu.  Ali ih je mogao koristiti samo protiv zla.

Viswamitra se potom uputi ka svom ashramu, i čim su započeli žrtvovanje, Maricha, sin ubijene demonice Tadake, pojavi se sa svojim sljedbenicima. Rama se u tišini pomoli i oružje poslano od bogova se pojavi u Raminim rukama. Sa svom snagom Rama odbaci Maricha miljama daleko do mora. Sve ostale demone su ubili Rama i Lakshmana zajedno. Nakon toga mudrac Viswamitra završi žrtvovanje i blagoslovi dva mlada princa.

Sljedeće jutro, Viswamitra, Rama i Lakshmana se upute u grad Mithilu, glavi grad kraljevstva gdje je vladao kralj Janaka. Kralj Janaka je pozvao mudraca Viswamitru da prisustvuje ceremoniji vatre, ali je sveti čovjek imao drugu misao na umu: oženiti Ramu sa Janakinom kćerkom. Prije mnogo godina kralj Janaka je primio kao dar luk od samoga Sive, koji je bio velik i samo ga je Janak moga napeti.

Janaka je htio udati svoju kćer Situ za najhrabrijeg i najjačeg princa u cijeloj zemlji. Tako je dao zavjet da će svoju voljenu kćer Situ udati za onog junaka koji napne luk. Mnogi su pokušali, ali nitko nije uspio niti podići ga a kamoli napeti.

Kada je Viswamitra stigao kod kralja zajedno sa Ramom i Lakshmanom, Janaka ih primi sa velikim počastima. Viswamitra predstavi dva mlada princa i zamoli kralja da pokaže Sivin luk i predloži da ga Rama pokuša napeti. Janaka odmjeri mladog kraljevića i dade pristanak ne vjerujući u Ramin uspjeh. Luk se nalazio u velikoj željeznoj škrinji na kolima sa osam kotača. Janaka naredi slugama da dovuku kola sa lukom u središnju halu ispunjenoj mnogim dostojanstvenicima.

Rama ustane sa punim poštovanjem prema svim prisutnima, uzme sa lakoćom luk i držeći ga sa jedne strane nogom a s druge strane objema rukama, Rama zategne luk koji se na zaprepaštenje svih prisutnih raspukne na dva dijela. Sita je, koja je gledala Ramu sa strane, tako postala oslobođena od osobe koju je zavoljela na prvi pogled.

Kralj Dasharatha, čim je dobio vijest o Raminu vjenčanju sa princezom Sitom, dade blagoslov. Ramin otac se odmah uputi u Mithilu gdje je Janaka priredio veliko vjenčanje. Tako su se vjenčali Rama i Sita. U isto vrijeme, i ostala Ramina braća se ožene, i to, Lakshmana sa Sitinom sestrom Urmilom, a Bharata i Satrughna sa Sitinim rodicama, Mandavi i Shrutakirti. Nakon vjenčanja Viswamitra blagoslovi sve parove i uputi se prema Himalaji. Dasharatha se vrati u Ayodhyu sa sinovima i nevjestama. U oba kraljevstva se priredila velika proslava.

BHAKTI FEST

Bhakti Yoga je iskreno traganje za Gospodinom, traganje koje počinje, nastavlja i završava s ljubavlju. Jedan jedini trenutak lude, krajnje ljubavi prema Bogu donosi nam vječnu slobodu. »Bhakti«, kaže Narada u svom tumačenju Bhakti-sutrama, »jest intenzivna ljubav prema Bogu« i kad je čovjek posjeduje, onda voli sve od reda i ne mrzi nikoga, te postaje zadovoljan za vijeke vjekova; »Ova se ljubav ne može svesti ni na kakvo zemaljsko koristoljublje«, zato što dok god traju zemaljske želje, ne može se uopće ni javiti takva vrsta ljubavi; »Bhakti je veća od karme, veća od Yoge, budući da je cilj ovih neki određeni opipljivi objekt. Bhakti, međutim, u samoj sebi nalazi smisao, sredstva i svoj cilj.«
Jedna od velikih prednosti Bhakti Yoge jest da je najlakši i najprirodniji način postizanja velikog božanskog cilja. Kad Bhakti sazrije prijeđe u onaj oblik koji se naziva vrhovnim (Para). Duša koja je svladana tim najvišim oblikom Bhaktija jest preblizu Boga da bi postala sredstvom sijanja mržnje.

METTA MEDITACIJA by SYLVIA BOORSTEIN

Meditacija o ljubavi i blagosti

Jednoga dana, Buddha je poslao grupu redovnika u šumu da meditiraju. Ubrzo, redovnici su se vratili iz šume i požalili se da je šuma puna lavova, tigrova i ostalih divljih zvijeri koje su ih uplašile. Buddha je saslušao njihove probleme te im dao meditaciju o blagosti i poslao natrag u šumu.

Tako glasi priča o nastanku meditacije o ljubavi i blagosti, koja se spominje još u Pali kanonu, jednoj od najstarijih zbirki tekstova o budizmu nastaloj prije 2500 godina. Ona predstavlja prijateljstvo i nenasilje, “želju za srećom drugih” te kvalitete kao što su strpljenje, prihvaćanje, zahvalnost. Osjećaj ljubavi i blagosti u nama budi toplinu i pristupačnost te srce ispunjava srećom zbog sreće drugih, neovisno o njihovu prihvaćanju, osuđivanju ili očekivanju nečega zauzvrat.

Prema filozofiji budizma, meditacija o ljubavi i blagosti prva je u nizu meditacija koje bude četiri kvalitete ljubavi: prijateljstvo (metta), suosjećanje (karuna), sreću (mudita) i mirnoću uma. U tradiciji theravadin budizma ova praksa započinje kultiviranjem osjećaja ljubavi i blagosti prema sebi. Ako sami sa sobom ne živimo u ljubavi i prihvaćanju, teško ćemo svijet oko sebe gledati s razumijevanjem, suosjećanjem i ljubavlju.

Meditiranjem o ljubavi i blagosti pomažemo umu da ostane otvoren i pozitivan, da prihvaća promjene i poteškoće koje nam se katkad čine nepremostive. Kada  svakodnevne probleme počnemo gledati s ljubavlju i prihvaćanjem, umirujemo  uzburkali um te u život unosimo ravnotežu i blagostanje. Ova meditacija može nam pomoći da ostvarimo harmoniju, izbjegnemo konflikte i premostimo poteškoće u  odnosima. Također, pomoći će nam da se oslobodimo ljutnje i povrijeđenosti te da postanemo osjećajniji, strpljiviji i počnemo u drugima uočavati više kvaliteta nego mana. Istodobno razvijamo ljubav prema sebi, što nam pomaže da imamo manje konflikta sa samim sobom te da se više cijenimo, poštujemo i prihvaćamo.

Meditacija se sastoji od ponavljanja specifičnih izjava u svrhu stvaranja osjećaja ljubavi i blagosti u pet faza prema:

* sebi
* bliskoj osobi
* neutralnoj osobi – nekome prema kome nemamo nikakav snažan osjećaj (susjed, blagajnica, vozač tramvaja...)
* “teškoj” osobi – nekome s kime smo u konfliktu ili ga baš ne simpatiziramo
* svim živim bićima

Polako prolazimo kroz sve faze, jednu po jednu, a preporučuje se u svakoj zadržati neko vrijeme prije prelaska u sljedeću. Budite iskreni prema sebi i pratite napredak, za neke faze treba više, za neke manje vremena.

Iz perspektive budizma, emocije se ne javljaju same od sebe, to su navike koje se aktivno kreiraju. Katkad se čini da imaju svoj život samo zato što najčešće nismo svjesni kako ih stvaramo. Ako svjesnije upravljamo svojim emocionalnim životom, polako počinjemo kultivirati emocije koje želimo (one koje nas čine sretnima) i stišavati one koje ne želimo (one koje nas dovode u konflikte i čine nas nesretnima). Ova jednostavna meditacija potiče nas da preuzmemo odgovornost za svoja emocionalna stanja.

MEDITACIJA o blagosti (ispunjenoj ljubavlju):

Neka budem ispunjen blagošću i ljubavlju.
Neka budem dobro.
Neka budem u miru.
Neka budem sretan.

GOVINDAM ADI PURUSHAM

STVARNOST (VIII dio)

SMISAO

Što je smisao svega postojećeg?

Što je razlog za život?

Što je osnova stvarnosti?

U svakom ljudskom biću postoji klica jedinstvenog i posebnog jastva. Smisao evolucije je razviti to jastvo i doživjeti ostvarenje. - Dr. Laurence J. Bendit

Bazični smisao ljudskog života jeste da on može pronaći istinu - istinu koja mu se može razotkriti sa vlastitim unutarnjim jastvom. - Grace Cooke

Svaka ljudska duša je na svom povratku prema izvoru, koji se zove Bog. To putovanje ka savršenstvu, ne može se završiti u jednom životnom ciklusu. Prije nego slučajnost, jasni zakoni rade na takav način da određuju okolnosti svakog života - ili svakog koraka na tom putu. - Dr. Gina Cerminara

Smisao svakog individualnog života (ili duše) jeste da raste mentalno, emotivno i duhovno prema nivou kreativne inteligencije od koje je prvobitno i potekla. - George W. Meek

Svi smo mi duhovna bića koja su se udaljila od Boga i sada se nalazimo na putu povratka. Svatko od nas je hodočasnik na duhovnoj stazi. - Herbert B. Puryear

Besmrtna duša čovjekova napreduje prema savršenstvu kroz iskustva mnogih života na zemlji. - Geoffrey Hodson

Mnogi životi nam daju jednu šansu za drugom. Kroz nastavak života, duša na kraju može dosegnuti savršenstvo koje treba. - Juliet Brooke Ballard

Prošlost, sadašnjost i budućnost su vidovi jednog neprekidnog procesa u svemiru. U takvoj evoluciji, rođenje i smrt su potrebne faze vječnog promjenjivog ciklusa koji teži savršenstvu ljudske duše. - Eileen J. Garrett

Postoji samo jedna stvarnost. Ona sve uključuje, ali Božijom voljom. Njen najviši izražaj na zemlji jeste svjesnost, samospoznaja čovjeka da Ja Jesam. Svjesnost u određenim stupnjevima, jeste jedna i jedina stvarnost. - Stewart Edward White

Duhovna evolucija duše na zemlji ne oblikuje model u obliku spirale već prije, ono što volimo reći, slaganje slagalice. Duša može složiti nekoliko komadića slagalice u jednom kutu, a u sljedećem životu će slagati drugi kut te iste slagalice. Postupno, svi komadići će se postaviti zajedno. Sva dostignuća duše u različitim modelima u životu na zemlji se skupljaju. I kako se skupljju, cijela slika - cijela slagalica - se posloži. - Dr. John Christopher Daniels

Ili, kako je to na vrlo jednostavan način izrekao Edgar Cayce:

Sve su duše stvorene na početku i sada pronalaze svoj put odakle su došle.

Koji je onda smisao?

Što je kraj?

Jednostavno

Jednom smo bili savršeni.

Napustili smo to savršenstvo.

Od tog vremena pokušavamo dosegnuti to isto savršenstvo.

To je stvarnost.

Ostatak?

Detalji.

Sretan put na povratku kući.

MAYAPURIS

HRAMOVI...

ANGKOR WAT - Kambođa 

HARAMANDIR SAHIB - Indija

TIGROVO GNIJEZDO - Bhutan

 POTALA - Tibet

BOROBUDUR - Indonezija

 MADURAI - Indija

ZLATNI PAVILJON - Japan

STVARNOST (VII dio)

RAZMIŠLJANJE

Rudolph Steiner: Razmišljanje je najviša sposobnost koju čovjek posjeduje u materijalnom svijetu.

Herbert B. Puryear: Um je stvaralac i put.

Edgar Cayce: Misao izgrađuje.

Eileen J. Garrett: Misao je osnovni proces stvaranja i ništa što je jednom stvoreno, nije izgubljeno u ovom svijetu.

Dr. Stanley R. De: Misao je oblik energije; posjeduje univerzalno “polje” koje, poput gravitacije i magnetskog polja je pristupačno za znanstvena istraživanja.

Psiholog i istraživač Paul Burnton: Sir James Jeans je napisao u Misterioznom Univerzumu: Sva ta tijela koja sačinjavaju močni okvir svijeta nemaju nikakve važnosti bez uma.

Taj zaključak je poduprt od strane Sir Arthura Eddingtona, eminetnog psihijatra koji isto tako oslikava svemir kao ideja u umu Boga. On čak opovrgava “stvarnost” izvan svjesnosti.

Rad Sir Olivera Lodgea u fizici, kao i njegovo istraživanje duhovnosti, također naglašava čovjekov um kao stvarnost u svijetu uništive materije.

Seth kroz Jane Roberts: Znanstvenici sada napokon uče ono što su filozofi znali već stoljećima - da um može utjecati na materiju. Još uvijek moraju otkriti činjenicu da um stvara i oformljuje materiju. Svjesnost stvara oblik. Obrnuto, ne može.

Edgar Cayce: Duh je život, um je tvorac a tjelesnost je rezultat.

Harold W. Percival: Svaki čin i objekt je vanjština misli koje su, u jednom trenutku, začete, nošene i rođene kroz srce i mozak čovjeka. Cjeloviti fizički svijet je stvoren od izvanjskih djelova ljudske misli.

Kako mišljenje funkcionira?

Kako se misli stvaraju?

Što znači za materiju misao?

Što je stvarnost načina razmišljanja…i što naše mišljenje stvara?

Misao je stvorena mišljenjem o smislu i planu. To je poput nevidljive matrice koja izlazi na vidjelo kao čin ili objekat. Taj proces izlaženja misli, je ljudska fizička sudbina. - Harold W. Percival

Misaona forma je upravo ono što i sama riječ kaže, forma stvorena sa koncentriranom misli, kojoj još nedostaje čvrstoća svjetovne materije. Na svim mentalnim nivoima koji nisu dio svjesnog uma, “misli su stvari”, i tako misaona forma, jednom stvorena, je stvarna i opipljiva kao i sam um koji ju je stvorio. - Noel Langley

U ne tako dalekoj budučnosti, ljudi će biti sve svjesniji ogromne snage koja je sadržana u mislima i kako ona djeluje kroz čitavi svemir, neprekidno puneći struje našeg svakidašnjeg života. Misao je aktivna snaga, napreduje kroz ljudski um poput bljeska munje koji utječe na druge umove kako se kreće i putuje kroz prostor. Ukoliko shvatimo prirođenu i zadivljujuću snagu misli koju možemo kontrolirati i usmjeriti ili stvoriti i uništiti, mi bi promislili dublje i konstruktivnije prije nego li dozvolimo sebi da potonemo u svakodnevicu beskorisnog života. - Eileen J. Garett

Moraš shvatiti da je svaki mentalni čin stvarnost za koju si odgovoran. To je ono što ti jesi u tom određenom sistemu stvarnosti. - Seth kroz Jane Roberts

Ne bi trebali samo shvatiti snagu uma već bi trebali i pretpostaviti odgovornost za učinjeno. Moramo, sa velikom revnošću, koristiti mogućnost modeliranja i usmjeravanja energije samo za smisleni cilj. Sa našim umovima, stvorili smo ono što jesmo i ono što u ovom trenutku osjećamo. Budućnost uključuje ne samo naše preostale dane u ovoj inkarnaciji, već i one nivoe svjesnosti koje ćemo iskusiti kada budemo oslobođeni zemaljskog života. - Herbert B. Puryear

Svatko od nas kontinuirano stvara svoje uvjete u životu nakon smrti sa svojim svakodnevnim mislima, motivima, osjećajima, riječima i djelima. - Geoffrey Hodson

Mislima i njihovim izražavanjem, sudbina ljudi i nacija je stvorena. Događaji u nastavcima dolaze do osobe sve dok on ili ona ne nauče lekciju potrebnu u tom trenutku rasta, dobiju određeno znanje I tako balansiraju misli koje uzrokuju te događaje. - Harold W. Percival

Ili, kako je to rekla Ann Ree Colton:

Čovjek nije na ovoj zemlji bez cilja. On živi da bi stvarao.

Na posljetku, u svjetlu svih ovih razdvojenih stvarnosti, što je smisao svega?

PUT

Cijeli je život hodočašće,

Bez početka, bez kraja

Nikada ne prestaje

To traganje za sobom…