GORAN BRUMNIĆ MEX
Intervju sa Goranom
Brumnićem Mexom
Goran je jedan od
onih ljudi koji žive ono što govore. Čekić i pila su mu alat, a drvo, slama,
kamen i blato sredstvo da izgradi predivne i zdrave kuće. Nije lako biti
graditelj bez pomoći mehanizacije, ali da je zabavnije i izazovnije, to Goran
zna. Ima dovoljno iskustva da nam može pomoći kako se gradi kuća od slame i
drveta, žbuka sa blatom i pokriva krov sa slamom i prirodnom šindrom. On sa
lakoćom koristi moslavačko blato i grede od kestena, kao i istarski i
dalmatinski kamen.
Možda i vas
zagolica da i sami upotrijebite prirodne materijale za vaš dom.
Koje su osnovne karakteristike ekološke ili
prirodne gradnje ?
Puno toga se
podrazumijeva pod terminom prirodne gradnje, zavisno i od onoga koji taj termin
upotrebljava. Najbitnije svojstvo ovog načina gradnje, kako ga ja vidim, je da
troši što manje energije - nafte, fizičke energije i energije životinja.
Često se misli da
su to samo materijali koji su dostupni u prirodi (drvo, kamen, slama,
glina...), ali se mogu koristiti i umjetni materijali poput paropropusnih
folija, ako se koriste razumno.
Moj kriterij je
ekološki otisak - koliko sam energije potrošio dok sam došao do tog materijala.
Koliko sam CO2 ispustio u atmosferu dok sam taj materijal pripremao za gradnju.
Pokušavam da je on što manji. U to se uračunava koliko sam benzina potrošio dok
sam sjekao drvo za grede ili za traktor za baliranje slame od koje ćete napraviti
zid.
Ima dosta
prirodnih materijala koji su tvornički obrađeni (piljena drvena građa, glina za
žbukanje, obrađeni kamen itd), ali su oni već potrošili dio energije u postupku
dobivanja finalnog proizvoda.
Da li je ta gradnja skupa ?
Kao prvo, pojam
skupoće se razlikuje od čovjeka do čovjeka, zavisno o materijalnom stanju.
Pretežno ljudi misle da je ovakva vrsta gradnje jako jeftina jer se radi o
materijalima koji se mogu naći u prirodi. Međutim, zaboravlja se činjenica da
te materijale prije nego ih se ugradi u kuću (gdje opet morate angažirati
majstora) netko mora iskopati, srušiti, obraditi, pripremiti za ugradnju....
Sama gradnja je
uvijek skupa, ako čovjek ne gradi sam. Tako da je moj odgovor - da, takva
gradnja košta.
U pripremi je
jedan projekt u kojem ću pokušati napraviti objekt za stanovanje od 50 m2 sa
recikliranim i prirodnim materijalima kako bi vidio koju najnižu cijenu za
izgradnju mogu postići. Moja slobodna procjena je da bi cijena mogla biti
200-250 kn/m2.
Tu treba
napomenuti da je to cijena bez građevinskih dozvola, nacrta, priključaka i
samog rada (majstora). Znači, samo materijali.
Gdje se može pronaći materijal za ovakav
način gradnje kuće ?
To opet zavisi od
ukusa čovjeka, jer nismo svi jednaki.
U principu se
takav materijal može naći svuda oko nas u prirodi, međutim netko ne želi
neobrađeno, kvrgavo drvo i želi samo ravne linije. Ista stvar je i sa kamenom
koji se nekima ne sviđa neobrađen. Zidovi od slame nekome neće biti vrhunska
estetika jer nisu ravni.
Ako nećete sami
pribavljati materijal, možete ga kupiti u građevinskim centrima, uključujući i
glinu za žbukanje.
Koliko je potrebno stručnog znanja za
gradnju ?
Ipak je potrebno
nešto stručnog znanja pogotovo što se tiče statike, postavljanja krova i
dimnjaka (peći). Ostalo se može naučiti na tečajevima gradnje, preko
specijaliziranih priručnika, konzultacijama, pomaganjima na gradilištima i sl.
Koje je vaše iskustvo prilikom izgradnje
kuće u Blatuši ?
Zanimljivo
iskustvo jer mi je to bila prva kuća koju sam radio od drveta. Imali smo pomoć
majstora tesara koji nam je prenio znanje o potrebnim detaljima, ali smo puno
toga učili u hodu, metodom pokušaja i pogreške. To nekada nije najbrži način
učenja ali je sigurno najučinkovitiji po pitanju trajnog usvajanja znanja.
Radili smo u svakakvim
uvjetima - na temperaturama od +35°C do -16°C, po kiši, snijegu, blatu i suncu.
Stanovali smo u šatorima, kuhali smo u privremenoj nadstrešnici koja je bila
odlična da zaštiti od najjačeg sunca kako nas tako i goste, jedno vrijeme smo
bili i bez struje što je doprinosilo romantici i večernjem druženju uz priče,
smijeh i svjetlo petrolejke. Slušali smo žabe kako krekeću, u blizini su
prolazile divlje životinje (svinje, lisice, srne, kune...).
Zanimljivo je bilo
i preseljenje u kuću koja ima zidove od slame. Učinkovitost takve izolacije smo
vidjeli već prvo ljeto kada je vani temperatura bila 39°C, a unutra je bila
23°C. Naravno, bez klima uređaja.
Teško je prenijeti
sve detalje koji čine takvu gradnju zanimljivom. Sve što se dešavalo dok su
prijatelji pomagali, sve nespretnosti, sve genijalne ideje, sva zezanja ili
zabrinutosti... ali bi svakom preporučio da sudjeluje u izgradnji svog doma.
Makar kao povremeni pomagač nekom majstoru.
Da li je moguć spoj tradicionalne gradnje i
modernih materijala ?
Moguće je spajati
tradiciju i moderne materijale što se može vidjeti na dosta kuća u Hrvatskoj
koje su više ili manje uspješno spojile to dvoje.
Ima puno
materijala koje možemo naći u tradicijskoj gradnji. Lijepi primjer je
paropropusna folija kod izrade krova koja je sigurnija od terpapira ili kada se
gradi bez nje. Dalje, gips kartonske ploče za pregradne zidove ubrzavaju
gradnju istovremeno čineći konstrukciju lakšom. Zatim su tu i OSB ploče za
izradu podova i zidova. Svakako treba spomenuti i razne vrste izolacija (kamena
vuna, izolacija od tvornički obrađene ovčje vune, izolacija od celuloze).
Za sve one koji su
zainteresirani za gradnju kuće sa prirodnim materijalima, pošaljite mail na mexblatusa@gmail.com, ili nazovite Mexa
na broj: 099/885-1004
Nema komentara:
Objavi komentar