Buddhino izlaganje
"Četiri Plemenite Istine"
Iz Dhammacakkapavattana Sutte koja se nalazi u zbirci Samyutta Nikaya
. . .
Iz Dhammacakkapavattana Sutte koja se nalazi u zbirci Samyutta Nikaya
. . .
Buddha reče,
"I otkrio sam tu
duboku istinu, tako teško uočljivu, teško razumljivu, smirujuću i uzvišenu,
koju ne stječe se rasuđivanjem, a vidljivu samo mudrima.
Svijet, pak, odan je ugodi,
ushićen ugodom, očaran ugodom. Doista, takva će bića teško razumjeti zakon
uvjetovanosti, međuzavisno nastajanje svih stvari. No ima bića čije oči su tek
malo prekrivene prašinom: oni će razumjeti istinu.
Što je plemenita Istina
patnje?
Rođenje je patnja; starenje
je patnja; smrt je patnja; tuga, žaljenje, bol, tjeskoba i očaj su patnja; ne
ostvariti ono čemu težimo je patnja; ukratko, pet skupova postojanja su patnja.
Što je plemenita Istina
nastanka patnje?
Upravo žudnja uzrokuje novo
preporađanje, i, prožeta čulnošću i požudom, sad ovdje, sad tamo, pronalazi
uvijek novo ushićenje. No gdje ova žudnja izniče i hvata korijena? Gdjegod u
svijetu da ima privlačnih i ugodnih stvari, tu ova žudnja izniče i hvata
korijena. Oko, uho, nos, jezik, tijelo i um privlačni su i ugodni: tu ova
žudnja izniče i hvata korijena.
Vidni objekti, zvukovi,
mirisi, okusi, tjelesni utisci i objekti uma privlačni su i ugodni: tu ova
žudnja izniče i hvata korijena.
Svijest, čulni utisci,
osjećaj nastao iz čulnih utisaka, opažanje, htijenje, žudnja, pomišljanje i
promišljanje privlačni su i ugodni: tu ova žudnja izniče i hvata korijena.
Što je plemenita Istina
prestanka patnje?
To potpuno je opadanje i
prekidanje ove žudnje, njeno odbacivanje i napuštanje, oslobođenje i odvajanje
od nje. Prestanak pohlepe, prestanak mržnje, prestanak obmane: ovo se, uistinu,
naziva Nirvanom.
A za učenika ovako
oslobođenog, čije srce ispunjeno je spokojem, učinjenom ništa ne treba dodati,
i ništa ne preostaje za učiniti. Kao što stijena u jednom dijelu ostaje
nedirnuta vjetrom, upravo tako ni oblici, ni zvukovi, ni mirisi, ni okusi, ni
doticaji bilo koje vrste, niti poželjno niti nepoželjno, ne mogu uznemiriti takvoga;
taj učenik je postojanog uma, ostvarene slobode.
A onaj tko razmotrio je sve
suprotnosti ovog svijeta, i ne ometa ga više ništa u ovom svijetu, Spokojni,
oslobođen srdžbe, tuge i čežnje, prešao je onkraj rođenja i starenja.
Ovo nazivam niti
nastajanjem, niti nestajanjem, niti mirovanjem, niti rađanjem, niti umiranjem.
Nema ni uporišta, ni razvoja, niti kakve osnove. Ovo je prestanak patnje.
Otud, svrha Svetog Života
nije u skupljanju milostinje, časti ili slave, niti u stjecanju moralnosti,
usredotočenosti ili oka mudrosti. To neporecivo oslobođenje srca: to je,
uistinu, svrha Svetog Života, to mu je suština, to mu je cilj.
Što je plemenita Istina
Staze koja vodi prestanku patnje?
Prepustiti se čulnim
užicima, niskom, običnom, prostom, nesvetom, nepovoljnom; ili prepustiti se
samo-trapljenju, bolnom, nesvetom, nepovoljnom; obje ove krajnosti Savršeni je
odbacio i pronašao Srednju Stazu, koja vodi viđenju i znanju, koja vodi u
spokoj, u jasnoću, u Nirvanu.
To plemenita je osmostruka
Staza, put koji vodi prestanku patnje, to jest:
ispravno razumijevanje
ispravna misao
ispravan govor
ispravno djelovanje
ispravno življenje
ispravan napor
ispravna pomnost
ispravna usredotočenost
Ovo je Srednja Staza koju
je Savršeni pronašao, koja vodi viđenju i znanju, koja vodi u spokoj, u
jasnoću, u prosvjetljenje.
. . .Iz Samyutta Nikaye, preveo i adaptirao bhikkhu Nyanatiloka
Uz dozvolu priredio Hokai D. Sobol, Mandala, 2001.
Nema komentara:
Objavi komentar